Par savjeta za održavanje sobnog bilja.

Održani sobno cvijeće lijepi tijekom cijele godine nije nimalo lagan zadatak. Posebno se odnose na zimsko razdoblje kada bi bajke trebalo pripremiti na poneku drugu temperaturu i grijane prostore. Bez obzira na to radi li se o jednoodišnjim ili dvogodišnjim vrstama, trajnicama ili skupnim skupinama bilja, tri osnovna uvjeta potrebna za razvoj tokom vegetacije sa vodom, zrakom i svjetlošću.

 

Sobne biljke najbolje su držati na temperaturi između 15 i 20 stupnjeva. Nekim biljkama, kao što su primjerice krizantema i limun, odgovarajuće i niže temperature, od 4 do 10 stupnjeva treba ih smjestiti u hladne prostore – treba upisati magistra agronomije Mirna Kožul i koliko je zaista bitno u toku zime držati dalje od izvora gornje linije.

Preporučuje se držati ih u blizini prozora ili balkonskih vrata gdje im je potrebna dopire svjetlost, koja je potrebna zalijevanja, kako bi bilo najbolje raditi ujutro. – Učestalost zalijevanja ovisi o tome tko ima radijaciju i temperaturu u prostorijama gdje se nalaze biljke, a najbolje je koristiti kišnicu ili prokuhanu vodu.

Bitno je da se cvijeće zalijeva odstajanim vodom i da li je temperatura vode najmanje približna temperatura prostora u kojem se nalazi biljka. Zalijevanje hladnog vodom može se naliti biljkama i zimi i ljeti. Foto: arhiva Među bilježnicama koje podnose puno topline ubrajaju se paprat, orhideje i ciklame.

Zimski kaktusi vole više svjetla i hladnog prostora te slabije podnose toplinu. – Aloa vera, fikus, pelargonije i, naravno, božićna zvijezda prigodni su u ovo doba godine. Jednostavni su za održavanje i zahvalni u svim pogledima što se mora uzdržati – napominje Kožul pa treba da zimi trebate paziti da niske temperature i mogu mraz ne oštetiti biljke.

Ako u kućnim kućama, bilo koji su bili smešteni ili otpadaju listove, najpre treba da provere supstrat u kome se nalazi. – Možda je suh ili biljka ima previše gornju liniju. U tom slučaju treba smanjiti grijanje i povremeno provjeriti prostorije. Najviše su greške preobilno ili preslabo zalijevanje i loša pozicija biljke.

Drugi veliki problem u njenoj sobnoj bilji zimi mogu dozvoliti nametnici. Napadnuti dijelovi biljaka mogu se mehanički ukloniti ili mogu primijeniti sredstvo namijenjeno za uklanjanje štetnika. Foto: arhiva

POGLEDAJTE I OVO INTERESANTNO

15 sjajnih ideja za vertikalni vrt u vašem domu

Još nije kasno da na svome balkonu ili u vrtu postavite uspravne konstrukcije iz kojih niču biljke – začini, cvijeće, povrće ….

eki će reći da je samo efektna pomodna novotarija stvorena da neki prostori poput kafića, restorana, ordinacije ili ureda izgledaju ljepše ili atraktivno. Ne, istina je ipak posvećena drugoj. Francuski botaničar Patric Blanc, glavni krivac koji je vertikalne vrtove zaživio u ovom dijelu svijeta, na putovanje svime u Tajlandu uvidio je kako se uspijevaju i iskorištavaju na vertikalnim površinama poput stijena, nekih i bez zemlje, a kada se uđe u kuću osmislio sustav vertikalnog vrta. Nakon njegovog rješenja, niknula je cijela ‘šuma’ uspravnih vrtova utemeljena na toj ideji

. Foto:vertikalni vrt |  Autor: Privatni arhiv

Privatni arhiv Vertikalni vrtovi nastavili su više kao pronalaženje rešenja za sve one iz gradskih sredina koji žude za zelenilom i svoje će komadićem zemlje koje će obrađivati, ali jednostavno nema gde bi ostvarili jer žive u stanu. Ako je taj stan mali, onda nema šanse da zasaditi teglu s cvijećem jer skučeni prostor ne dozvoli, možda ne u onoj mjeri u kojoj je bilo potrebno.

Foto:vertikalni vrt |  Autor: Privatni arhiv

Privatni arhiv U tim slučajevima se ispravni vrtovi idealno rješavaju. Ne morate kupovati skupe konstrukcije ili posebnu verziju da biste mogli da postignete cvijeće, površine i povrće u svome domu – već postoje postojeće verzije koje imate ili obične plastične zakačite sami na zid ili neki vertikalni nosač. Kako možete vidjeti naše slikanje može biti već postojećabalkonska ograda, fasada, stup …

Foto:vertikalni vrt |  Autor: Privatni arhiv

 

POGLEDAJTE  Vodič za prehranu po životnoj dobi: Što jesti s 20, a što s 30, 40 i nakon 60. godine?

Možda vas zanima:

Izvor: living.vecernji.hr

 

About the author