Svaki put kad danju spustite rolete, štetite svom zdravlju! Evo zašto biste se odmah trebali riješiti te loše navike


Ukoliko volite osjećaj privatnosti i čini vam se da ste bez roleta previše izloženi vanjskom svijetu, možda ćete se predomisliti kad saznate kakav utjecaj na vaše zdravlje ima sunčeva svjetlost koja dopire kroz prozore.

Umjesto da se – zbog respiratornih problema – uporno trudite ukloniti i najmanji trag prašine u svome domu, dopustite suncu da odradi dio posla umjesto vas. Naime, znanstvenici tvrde da sunčeve zrake ubijaju bakterije koje žive u kućnoj prašini i tako smanjuju rizik od alergijskih reakcija.

Kako spriječiti alergiju na grinje?

U svrhu istraživanja utjecaja sunčeve svjetlosti na mikrobe u prašini, znanstvenici sa Sveučilišta Oregon kreirali su tri različite situacije: mračnu sobu, sobu s dnevnom svjetlošću i sobu izloženu UV svjetlosti. Nakon 90 dana došli su do sljedećih rezultata: U mračnoj sobi bilo je prisutno 12 posto bakterija više nego što je uobičajeno. S druge strane, u sobi izloženoj dnevnom svjetlu svega 6,8 posto bakterija uspjelo je preživjeti u takvom okolišu, a uz UV svjetlost 6,1 posto bakterija. Važno je napomenuti da su sojevi bakterija pronađeni u mračnoj sobi isti oni koji kod ljudi izazivaju poteškoće s respiratornim sustavom.

Sunčeva svjetlost nije samo izvor prijeko potrebnog vitamina D, već može pomoći u prevenciji bolesti dišnih puteva koje predstavljaju najučestalije infekcije suvremenog doba.

Ovo istraživanje samo potvrđuje stoljetnu narodnu mudrost koja govori da je sunčeva svjetlost najbolji borac protiv štetnih mikroorganizama. Ono što će istraživanja u budućnosti pokazati jest koji su temeljni uzroci u promjenama mikrobioma uslijed izlaganja sunčevoj svjetlosti, napominju znanstvenici.

Koje alergijske bolesti postoje i kako ih otkriti?
Na žalost, alergija nije stanje koje se pojavljuje samo u proljeće ili ljeto, ako niste alergični na pelud onda možete biti alergični na hranu. Alergijske reakcije često se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela. Simptomi alergije mogu varirati od blagih, do teških i po život opasnih.

Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na čimbenike okoliša koje nazivano alergenima. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu.

Simptomi alergije
Broj ljudi koji pate od alergije povećava se iz godine u godinu, što upućuje na zaključak da je imunitet našeg organizma sve slabiji i slabiji. Alergija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema od kojeg u svijetu pati više od 50 milijuna ljudi. Najčešći simptomi su curenje nosa, kašljanje, kihanje, crvenilo i promjene na koži i treba ih razlikovati od prehlade. U težim slučajevima simptomi alergije poput anafilaksije i anafilaktičkog šoka mogu mogu biti opasni po život. Ako patite od alergija onda patite i od oslabljenog imunološkog sustava, što znači da vam je organizam osjetljiviji na bezopasne stvari poput prašine, neke vrste hrane, dlaku mačke ili psa i slično.

Kako se manifestira alergija?
Alergije se manifestiraju i kroz otežano disanje, hipotenziju, vrtoglavicu, slabost, poremećaj svijesti, proširenje zjenica, napetost, strah i nemir.

Kako otkriti alergiju?
Alergiju ćete najbolje sami otkriti i lako prepoznati ako reagirate kihanjem na prašinu, ako su se vaše reakcije na određene namirnice promijenile ili ste u proljeće počeli otežano disati. Ukoliko primijetite promjene koje vas muče obratite se liječniku kako bi uspostavio dijagnozu.

Vrste alergija
Alergijske bolesti dišnog sustava:

alergijski rinitis (povremeni i trajni)
alergijski konjunktivitis
alergijska astma
Alergijske bolesti kože:

urtikarija
atopijski ili kontaktni dermatitis
Ostale alergijske bolesti:

alergija na hranu
alergija na otrov insekta
alergija na cjepiva i lijekove
Tri vrste testa na alergiju
Kožna testiranja (prick, scratch, intradermalni testovi)- ovi testovi provode se na unutrašnjoj strani podlaktice, a ponekad i na leđima. Pozitivni kožni testovi često su dostatni za postavljanje precizne dijagnoze.
Provokacijski testovi – provode se u specijaliziranim klinikama s ciljem da se u bolesnika izazove blaži alergijski odgovor kao potvrda alergije.
Krvne pretrage – postale su rutinski test u otkrivanju alergija. Postoje dvije vrste krvnih pretraga, koji se mogu primjenjivati kod odraslih i male djece. Zbog svoje praktičnosti, točnosti, pouzdanosti i osjetljivosti ti su testovi postali rutinski u dijagnostici alergija.

Izvor:ordinacija.vecernji.hr