Napravite svoj prirodni kompost

Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kave itd.

Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraća zemljište.

Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu način proizvodnje otpalog lišća i granja ubrzaćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristi vaš vrt.

Vrijeme ćete biti samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari.

Ostala hrana će poboljšati kvalitetu zemlje ai ona će postati otpornija na nametnike i bolesti.

Kompostiranje hranite vaše biljke, već učestvujete u rješavanju problema otpada.

Kako odabrati mjesto za kompostiranje
Prije nego započnete kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost.

Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete vjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu! Kompost možete slagati u hrpu koji po želji možete ograditi drvetom, ciglom, žicom.

Možete kupiti specijalni kompozitor koji nude specijalizirane trgovine.

Za kompost možete poslužiti plastičnu kantu, ai metalnu kutiju. Međutim, uzmite u obzir da dno kutije mora imati rupice.

Ako želite slati kompost na hrpu, dovoljno je da u svom vrtu osigurate mjesto gdje želite držati kompost. Hrpu komposta preporučuje se pokriti.

Hrpa bi trebao biti velik oko 1 metra i isto toliko širok. Dužina ovisi o količini mogućnosti koju imate na raspolaganju.

Kompostiranje u hrpi omogućava lakši pristup kompostnom materijalu, lakše okretanje komposta, kontrolu vlažnosti i prozračnosti.

“Zeleni” i “smeđi” kompost
Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u “zelene” i “smeđe”. Zeleni su materijali bogati kiseonikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama.

U zeleni kompost ubrajamo:
travu

talog kave

filter vrećice od čaja

ostatke od voća i povrća

izmet krave, konja ili ovce

Smeđi materijali bogati su ugljenom ili ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.

U smeđi kompost ubrajamo:
otpalo lišće iz vrta

borove iglice

koru drveća,

grančice

slamu, sijeno, piljevinu

papir

pamučnu tkaninu

Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri.

Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla.

Ostaci hrane i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce. Osim toga, vaš kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti te uzrokovati razne bolesti.

Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijete staviti otpatke koji sadrže hemikalije – stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd.

Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.

Točan omjer “zelenog” i “smeđeg” ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine “smeđeg” a jednu trećinu “zelenog” materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez tačno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.

Kako napraviti kompost
Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem.

Svaki put kada idete kuhati obrok ili kavu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu. Najprije je potrebno odabrati mjesto za slaganje komposta. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca.

Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća… itd.

Ako za kompostiranje koristite plastičnu bačvu, sanduk ili kutiju, morate na dnu izbušiti rupe koje će biti otvori za zrak jer kompostna hrpa mora disati.

Za dobar kompost kod slaganja treba voditi računa o odnosu kiseonika i ugljen dioksida.

Lišće i suhe biljke bogate su ugljen dioksidom, dok su biorazgradivi ostaci iz kuhinje bogati kiseonikom. Ugen dioksid je bakterijama gorivo, a kiseonik – građevni materijal.

Kako ćete dobro složiti kompost? “Zelene” materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa “smeđim” materijalom (lišće, grančice slama).

Zatim sve to namočite, ali ne previše. Slažite kompost na hrpu, prekrijte ga zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća.

Kompost ne smije biti prevlažan. Ako je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina.

Ako je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vode.

Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se tako čim prije pretvorio u potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Hrpu okrećete otprilike svaka tri mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula.

Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti. Ako otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće – najmanje jednom mjesečno.

Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije. Zagrijavanje komposta je jako važno jer se tako uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50 – 70 stepni.

Kompostnu hrpu trebate pokriti. Pokrivanje, kompost štitimo od svjetla, ali i iz pretjerane vlage u zimskim i prevelikim sušama u ljetnim mjesecima.

Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji pušta zrak, zadržava vlagu, napunjava tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.

Nakon 6 mjeseci do dana iz organskih otpada nastaju prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već je više podsjeća na mirne zemlje u šumi.

Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu se ne prepoznaju početni biomaterijal.

Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkasto je mirisa ili miris na gljivi. U njemu se mogu naći ostaci poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je započeti i pustiti da dozri.

https://www.nezavisne.com/zivot-stil

About the author